O ribama zone
Osnovna obilježja ihtiofaune ribolovnih voda SRD Natura
Riblju zajednicu na području voda kojima upravlja SRD „Natura“ iz Obrovca čine sljedeći redovi, porodice i vrste:
- ANGUILLIFORMES
Anguillidae
Jegulja (Anguilla anguilla Linnaeus, 1758) - CYPRINIFORMES
Cobitidae
Dvoprugasti vijun (Cobitis bilineata Canestrini, 1865) - Acheilognathidae
Gavčica (Rhodeus amarus Bloch, 1782) - Cyprinidae
Mren (Barbus plebejus Bonaparte, 1839)
Šaran (Cyprinus carpio L. 1758) - Leuciscidae
Primorska uklija (Alburnus arborella Bonaparte, 1841)
Pijor (Phoxinus lumaireul Schinz, 1840)
Crvenperka (Scardinius erythrophthalmus L. 1758)
Zrmanjski klen (Squalius zrmanjae Karaman, 1928) - SILURIFORMES
Siluridae
Som (Silurus glanis L. 1758) - SALMONIFORMES
Salmonidae
Primorska pastrva (Salmo farioides Karaman, 1938)
Potočna pastrva (Salmo trutta L. 1758) - GOBIIFORMES
Gobiidae
Slatkovodni glavočić (Padogobius bonelli Bonaparte, 1864) - CYPRINODONTIFORMES
Poeciliidae
Gambuzija (Gambusia holbrooki Girard, 1859) - BLENNIIFORMES
Blenniidae
Riječna babica (Salaria fluviatilis Asso y del Rio, 1801) - SCORPAENIFORMES
Cottidae
Peš (Cottus gobio L. 1758) - PERCIFORMES
Centrarchidae
Sunčanica (Lepomis gibbosus L. 1758)
Riblja zajednica karakteristična je za ovo područje.
Većina vrsta su autohtone-domaće, dok je šest unesenih, nedomaćih vrsta. Unesene vrste su gavčica, šaran, crvenperka, som, gambuzija
i sunčanica. Zadnje dvije su invazivne alohtone vrste, dok su ostale unesene iz crnomorskog sliva.
Potočna pastrva
| Lat.naziv | Porodica | Stanište | Dužina | Težina | Vrsta | Endem | Izlov | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Potočna pastrva | Salmo trutta m. fario Linnaeus, 1758. | SALMONIDAE | Zrmanja, Krupa | /// | /// | Autohtona | DA | KONTROLIRAN |
Potočna pastrva (Salmo trutta m. fario Linnaeus, 1758.) je najbliži srodnik morske pastrve, koja živi u morima sjeverne i sjeverozapadne Europe i koja tijekom mrijesta migrira duboko u kontinentalne vode, gdje se mrijesti.
Tijelo potočne pastrve je vretenasto prilagođeno brzim vodenim maticama u kojima živi. U ovisnosti od sredine u kojoj živi tijelo je više ili manje bočno spljošteno i visoko s dobro razvijenom repnom drškom.
Boja tijela je promjenjiva, varira od zelenkaste do smeđe, što prvenstveno ovisi o sredini u kojoj živi. Na bočnim stranama te na leđima se nalaze pjege. S gornje strane i u gornjoj polovici bočne strane crne, a ispod bočne linije su crvene sa bijelim obrubom. Mlade ribe imaju na bokovima 6 do 9 poprečnih traka. Postižu dužinu 20-40 cm i tjelesnu masu do 1 kg. Maksimalna dužina je nešto preko 50 cm i masa 5-7 kg.
Stanište i ponašanje
Potočna pastrva obitava u hladnim, kisikom bogatim planinskim rijekama i potocima, od Pirinejskog poluotoka pa sve do Skandinavije na sjeveru i Urala na istoku. Široko je rasprostranjena u Hrvatskoj i BiH.
Način hranjenja
Potočna pastrva je grabežljivica i hrani se svim manjim organizmima koji žive u vodi, od larvi vodenih kukaca pa do manjih riba.
Razmožavanje
Mrijesti se od rujna do veljače. Ženka polaže oko 1000 do 1200 jaja po kilogramu tjelesne mase. Ikra je crvenkaste boje, promjera 4-5 mm. U zavisnosti od temperature inkubacija jaja traje 2 do 4 mjeseca.
Zrmanjski klen
| Lat.naziv | Porodica | Stanište | Dužina | Težina | Vrsta | Endem | Izlov | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Zrmanjski klen | Squalius zrmanjae | CYPRINIDAE | Zrmanja | /// | /// | Autohtona | DA | ZABRANA |
Zrmanjski klen (Squalius zrmanjae) је slatkovodna bentopelagijska riba, endem je jadranskog sliva, živi samo u rijekama Zrmanji i Krka a uvezen je i u Ričicu. Pripada obitelji Cyprinidae.
Opis i građa
Tijelo ove vrste je blago produljeno i bočno splošteno. Boja tijela je srebrnkasta, s tamnijim leđima i svjetlijim trbuhom. Jedno od obilježja po kojem se razlikuje od ostalih pripadnika roda Squalius su crno obojeni trokutići na ljuskama iznad bočne pruge. Naraste maksimalno 28 centimetara.
Stanište i ponašanje
Jedino stanište zrmanjskog klena su krške vode brzog protoka, Zramanja i Krka no također zalazi i u mirnije i ujezerene dijelove rijeke.
Način hranjenja
Vrlo raznovrsna prehrana koju čine alge iz obraštaja, beskralježnjaci sa dna, plankton i vodene ličinke kukaca.
Razmnožavanje
Postoji vrlo malo dostupnih podataka. Mlade jedinke žive u jatima, dok odrasle žive pojedinačno. Ženke odlažu ikru na šljunak i vodeno bilje.
Sinonimi
Leuciscus zrmanjae (Karaman, 1928) (synonym); Squalius svallizze zrmanjae Karaman, 1928. nekada se smatralo da pripada rodu Leuciscus.
Strani nazivi
Zrmanja chub, (engleski) Jelec zrmanjanský (češki).
Mren
| Lat.naziv | Porodica | Stanište | Dužina | Težina | Vrsta | Endem | Izlov | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Mren | Barbus plebejus | CYPRINIDAE | Zrmanja | /// | /// | Autohtona | DA | ZABRANA |
Max veličina: 70.0 cm (mužjak); maksimalna zabilježena masa: 6000 g
Biologija
Dugo živuća vrsta koja živi u bistrim tekućim vodama bogatim kisikom sa šljunčanim i pjeskovitim dnom. Voli područja sa jakom strujom vode. Mogu biti različitih boja ovisno o okolišu: jedinke koje žive u bistrim vodama imaju plavkasta leđa, srebrni trbuh i žućkaste peraje, dok jedinke koje žive u zamućenim vodama imaju zelenkasta leđa, žućkasti trbuh i ružičaste peraje. Mlade jedinke žive u plovama, dok odrasle, 5-6 godina stare, teže pojedinaćnom životu. Aktivnost vrste ovisi o temperaturi, atmosferskom tlaku i sunčanim razdobljima. Vrsta je najaktivnija u sumračnim i noćnim satima. Hrane su uglavnom bentičkim beskralješnjacima i kukcima, a neke odrasle jedinke koje žive pojedinaćno mogu jesti i manje ribe. Mužjaci postaju spolno zreli sa 3 godine starosti, a ženke sa 4 godine. Ženka pričvrsti jaja na kamenje na dnu, obično na mjestu gdje je struja vode jaka. Ugrožena je prekomjernim izlovom.
Distribucija
Jadranski sljev od rijeke Tronto do rijeke Krke (Italija, Slovenija, Švicarska, Hrvatska ). U Hrvatskoj dolazi u rijekama Mirni, Raši, Pazinšćici, Boljunšćici, Zrmanji i Krki.